Obrazovanje

22 navike najboljih studenata koje bi trebalo da primenite

21.12.2015.
14 min

Šta je to što izdvaja najbolje studente od proseka, da li je to apsolutna posvećenost studijama, natprosečna inteligencija, snalažljivost ili “višak” sreće… Ili, pak, nekoliko navika zahvaljujući kojima postaju top studenti. To su oni zbog kojih čak i najteže studije deluju lako i primamljivo, ali moramo uvideti da se ispod te prividne ležernosti krije skup dobro utemeljenih navika.

 

 

Iznenađuje vas da se zapravo ne radi o posebnim veštinama, već jednostavno o navikama? To je upravo vaša prilika da razvijete neku od ovih navika i da se pridružite ligi najboljih studenata.

 

Evo liste 22 navike koje su karakteristične za najbolje studene:

 

1. Ne urade uvek sav domaći.

 

Možda jesu prave vrednice kada je u pitanju učenje i fakultetske obaveze, ali priznaće vam da nisu uvek uradili baš svaki domaći koji je zadat na predavanjima i vežbama. Svesni su toga da i ti domaći zadaci mogu nekad nositi određeni broj bodova, pa ipak neće se uvek strogo pridržavati obavljanja ove aktivnosti. Oni će proceniti da li će im obavljanje tog zadatka doneti veću korist po cenu utrošenog vremena ili će utrošiti vremena na aktivnost od koje neće imati puno koristi.

 

2. Oni nikada ne “prelistavaju” skripte.

 

Prema nekim zaključcima na osnovu istraživanja metoda učenja, utvrđeno je da je čitanje i “prelistavanje” udžbenika najneproduktivnija metoda učenja. Savetuje se da čitate svoje beleške sa predavanja i vežbi, da učite na osnovu primera i prethodnih ispita.

 

3. Ne podvlače reči u knjigama.

 

Udžbenik i skripta nisu slikovnice da se boje različitim bojama. To ne znači da ciljno obeležavanje nije dozvoljeno, naročito kada se radi o osobama vizuelnog tipa i za koje to predstavlja najbolji i često jedini način učenja. Kada kažemo da najbolji studenti ne podvlače, mislimo da se ne zanose kada to čine i da pažljivo biraju da li će i koje delove teksta podvući i obeležiti u udžbeniku.

 

4. Pišu na papiru.

 

Pitate se zašto pisati pored svih računara i mobilnih telefona, jednostavno zato što pisanje rukom aktivira područja u mozgu koja nam pomažu da učimo brže i bolje. Isto tako, pisanje rukom pomaže nam da naučimo kako da bolje generišemo ideje i zadržavamo informacije.

 

5. Sve istražuju i preispituju

 

Ovakvi studenti će po navici odmah istražiti svaki novi koncept ili ideju koju čuju na predavanjima. Oni se vode idejom da nije dovoljno samo registrovati neku informaciju koju vam profesor spomene, već je potrebno istražiti pojam i informisati se bolje o svim detaljima. Pre svega informacija nikad dosta, a ukoliko se desi da na ispitu imate pitanje na tu temu, sasvim sigurno ćete osvojiti dodatne poene ukoliko ste upoznati sa materijom bolje od ostalih kolega i raspolažete dodatnim informacijama koje ostali možda neće znati.

 

 

6. Uče sa pauzama, a ne satima bez prestanka.

 

Opšte je poznato da je učenje tokom dugog vremenskog perioda bez pauze zapravo kontraproduktivno. Najbolji studenti uče tako što često prave pauze i skreću misli sa onoga što moraju učiti baveći se nekom drugom aktivnošću. Mnogo je lakše ostati skoncentrisan u toku dana kada znate da morate naučiti obimnu lekciju, ali i kada znate da vam ubrzo sledi odmor.

 

7. Puno spavaju.

 

Ukoliko analiziramo dan najuspešnijih uvidećemo da se njihov dan sastoji od perioda intenzivnog rada (4-6 sati dnevno) nakon čega sledi period odmora i sna koji u proseku iznosi 9 sati. Ideja je da se smenjuju periodi napornog rada i odmora kako bi mozak imao vremena da konsoliduje informacije koje je primio tokom tog dana.

 

8. Ne čekaju motivaciju, stvaraju je sami.

 

Motivacija je često neuhvatljiva, kako dođe tako i prođe, ali studije i učenje zahtevaju konstantnu motivaciju i upornost. Ono što izdvaja najbolje studente jeste to što oni uče i kad imaju loš dan, ukoliko im motivacija nedostaje da spreme neki težak ispit, oni će je stvoriti sami.

 

9. Razvijaju veštinu da ostanu smireni u stresnim situacijama.

 

Nije tajna da vežbom dolazimo do savršenstva, pa tako ovu parolu možemo primeniti i na stresne situacije. Budite svesni da vam neminovno sledi stresni period tokom ispitnog roka i pripremite se na vreme. Najbolji studenti se bore s ispitnim stresom tako što se praktično pripremaju za tu situaciju, odnosno “vežbaju” ispit. Zamislite i vi kako bi ispit mogao izgledati, to vrlo lako možete učiniti na osnovu postojećeg iskustva i broja ispita koje ste već polagali, “uvežbajte” svoje reakcije na pritisak koji ćete osetiti kada ispit počne, na taj način ostaćete smirani kada dođe trenutak da ispit stvarno i polažete.

 

10. Rade probne testove.

 

Najbolji način da utvrdite da li ste neku materiju usvojili jeste da uradite jedan kratak test. Najbolji studenti će svoje znanje testirati serijom mini testova nakon svake naučene lekcije, sledite njihov primer i pokušajte da simulirate kolokvijum ili ispit. Napravite listu pitanja za koje mislite da bi mogla da se nađu na pravom ispitu i testirajte svoje znanje.

 

 

11. Uče objašnjavajući sebi materiju.

 

Najbolji način da usvojite materiju jeste kroz objašnjenja. Najbolji studenti nove informacije usvajaju tako što pokušavaju sami sebi da objasne određene teme. Sledite njihov primer i pokušajte da objasnite sebi lekciju kao da ste na času i da ste vi u ulozi profesora koji objašnjava lekciju. Isti princip koristite i kad se preslišavate. Nećete verovati kako brzo i lako ćete naučiti lekciju.

 

12. Postavljaju često pitanja.

 

Najbolji način da nešto naučite jeste da postavljate pitanja. Znanja nikad nije dosta stoga uvek možete postaviti neko pitanje i tražiti dodatnu informaciju čak i kada vam je sve jasno.

 

13. Iskoriste predavanja i vežbe na najbolji mogući način.

 

Da, profesor “smara”. Da, predavanja su dosadna. Da, to ćete sve već ponavljati i učiti iz udžbenika kada počnete da spremate ispit. Vreme je da počnete drugačije da gledate na predavanja. Najbolji studenti predavanja doživljavaju kao mogućnost da saznaju šta će se naći na ispitu, koliko profesor očekuje od njih, da li na predavanju mogu saznati nešto korisno i zanimljivo… Najbolji studenti stekli su naviku da predavanja iskoriste na najbolji mogući način.

 

14. Uče više nego što je potrebno za ispit.

 

Znamo da vas studije okupiraju i da zaista imate mnogo gradiva za učenje, ali budimo realni uvek ćete pronaći vremena da naučite nešto dodatno. Najbolji studenti se nikada ne ograničavaju prilikom spremanja ispita i nikada ne uče isključivo ono što će biti na ispitu, već teže da prošire svoja znanja dodatnim informacijama. Pitate se kako to može biti dobro, jednostavno! Zamislite da morate da naučite Ajnštajnovu teoriju relativiteta, pitate se zar opet moram da “bubam” more informacija. Pokušajte sledeće, pronađite sve informacije o Ajnštajnu i njegovom životu, kako je zapravo došao do te teorije, zašto ga je interesovala baš ta tema… Dokazano je da je mnogo lakše naučiti i zapamtiti priču a ne suvoparne informacije, ukoliko vas priča zainteresuje lako ćete zapamtiti i podatke koje morate naučiti za ispit. Da, radi se o više informacija, ali vaš mozak će znati šta da radi sa svim tim informacijama i kako da ih poveže i primeni. U suprotnom čeka vas više učenja a manje zapamćenih podataka.

 

15. Sami smišljaju metode učenja i spremanja ispita.

 

Najbolji studenti neće slepo slediti jedan ustaljeni princip spremanja ispita i ograničiti se na ujednačen pristup učenju. Oni će isprobati sve moguće tehnike i strategije kako bi pronašli najbolju kombinaciju koja njima odgovara, ali će uvek biti otvoreni za nove metode učenja. Takođe, od njih ćete uvek čuti da imaju svoj “sistem”, što podrazumeva i “hvatanje” beleški, organizaciju istih, način na koji pripremaju ispite i na koji vrše proveru znanja. Razvite i vi svoj sistem.

 

 

16. Pridržavaju se 80/20 pravila.

 

Da li ste čuli za pravilo 80/20? Ne odnosi se samo na učenje i studije, može se primeniti na brojne sfere života. Pravilo 80/20 znači da je 20% uzroka odgovorno za 80% rezultata. Odnosno kako se to može primeniti na process učenja, to znači da 20% aktivnosti u učenju donosi 80% uspeha, dok 80% rezultata u učenju dolazi od 20% uloženog napora. 80% vrednosti koju realizujete u učenju, ostvarite za samo 20% provedenog vremena. Iz svega toga sledi da je veliki deo vaših napora u učenju (80% – četiri petine) u najvećoj meri nebitan i irelevantan.

 

17. Odmah analiziraju greške koje su napravili na kolokvijumu.

 

Kada dobijete rezultate kolokvijuma da li pregledate greške koje ste napravili, da li odete na konsultacije da razjasnite ukoliko vam nešto nije bilo jasno, ili samo stavite tačku na to i nastavite dalje, pa se brinete o greškama i propuštenom tek na kraju semestra kad na red dođe ispit? Najbolji studenti će se odmah pozabaviti onime što nisu uradili tačno, potrudiće se da iste greške ne naprave i sledeći put, a ukoliko ne mogu nešto savladati sami neće se ustručavati da potraže pomoć od kolega ili asistenata. 

 

18. Koriste stare ispite.

 

Činjenica je da ćete na ispitu imati pitanja koja su poznata, odnosno ne postoji neograničen broj mogućih pitanja već je sasvim sigurno da će se pitanja ponavljati, zato koristite prethodne ispite kao vežbu i pripremu za ispit koji ćete polagati. Ispiti iz prethodnih rokova, pa čak i od prethodnih godina, pravi su rudnik informacija.

 

19. Često su zauzeti poslom i dodatnim projektima.

 

Svesni smo činjenice da vam studije ne ostavljaju mnogo slobonog vremena naročito ukoliko ste redovni kada je reč o predavanjima i ukoliko svakodnevno učite i obavljate studentske obaveze. Ali isto tako treba imati na umu da je uključenost u različite aktivnosti i teme, pri čemu se aktiviraju i različite veštine i sposobnosti, ono što vas čini aktivnima, ono što vam obezbeđuje bogat i raznolik sklop mentalnih obrazaca koje potom možete koristiti u različitim situacijama.

Koliko puta ste samo pomislili da ste najproduktivniji i da imate najviše kreativnih ideja i rešenja baš onda kada ste zauzeti i najaktivniji. Ako ste aktivni u različitim sferama, nećete imati vremena za prokrastinaciju, i bićete primorani da budete efikasni kada je reč o obavljanju studentskih obaveza. Kao rezultat ova aktivnost daje vam brzinu u učenju i bolje rezultate na kraju godine.

 

20. Uče kroz rad i praksu.

 

Svaki dobar student bio je bar jednom na praksi budući da je svestan činjenice da nije moguće sva znanja, naročito ona praktična, naučiti na fakultetu. Oni dobro znaju razliku između znanja koja steknete na fakultetu i praktičnog zanja koje ćete pokazati u radu.

 

 

21. Ne žale se.

 

Najbolje studente nećete nikada, ili bar vrlo retko, čuti da se žale, kako nisu imali dovoljno vremena da spreme ispit, kako je ispit bio suviše težak, kako vas je profesor iznenadio pitanjima, itd. Sledite njihov primer, ukoliko niste imali dovoljno vremena, znači da se niste dobro organizovali, ukoliko je ispit bio težak znači da morate učiti ozbiljnije i više, ako su vas iznenadila pitanja niste prošli baš sve materijale a i ne shvatate poentu da je potrebno učiti više od onoga što piše u skripti, možda je profesor to spomenuo na predavanju a vi niste obratili pažnju, ili vas jednostavno pokušava navesti da razmišljate sami i da konkretno primenite ono što ste naučili. Za svaku vašu “žalbu” i “primedbu” postoji odgovor.

 

22. Preuzimaju odgovornost za svoje studije.

 

Najbolji studenti razumeju da su njihove studije i rezultati koje ostvaruju samo njihova odgovornost i zasluga. Oni snose odgovornost kada je reč o uspesima i neuspesima, sve zavisi od njih samih i nikada ih nećete čuti da za neuspeh na ispitu optužuju sistem, profesora, kolege, loše skripte…

Preuzmite i vi odgovornost za svoje studije i već danas se potrudite da prihvatite neke od ovih navika!

 

Preuzeto sa sajta www.studentskizivot.com

 

Kopiraj link

Slični tekstovi

7 razloga zbog kojih se isplati naučiti C# programski jezik
23.03.2018.
4 min

7 razloga zbog kojih se isplati naučiti C# programski jezik

Obrazovanje
Efektivne tehnike učenja koje treba da isprobaš
06.09.2021.
3 min

Efektivne tehnike učenja koje treba da isprobaš

Obrazovanje
Neformalno obrazovanje - zašto je važno?
08.06.2021.
8 min

Neformalno obrazovanje - zašto je važno?

Obrazovanje