Obrazovanje

Zašto pohađati predavanja na fakultetu?

27.04.2018.
4 min

Ako vam je poznata situacija da profesor postavi pitanje kojeg nema u knjizi i ono vas košta veće ocene ili položenog ispita, odgovor leži u predavanju.

 

Predavanje

Foto: Pixabay

Uz pretpostavku da ste upisali ono što vas zanima i da je predmet u domenu vašeg interesovanja, sedeti nekoliko sati u zatvorenoj prostoriji i slušati predavanja može biti zanimljivo, ali i te kako korisno. 

 

Uzmimo u obzir da je tema koju profesor obrađuje na predavanju široka, da mu je trebalo nekoliko godina istraživanja, veliki broj pročitanih knjiga i radova i puno sati provedenih pripremajući se za tih par sati izlaganja. Radi poređenja, razmislite koliko možete knjiga da pročitate za jedno predavanje? Kad sagledate iz tog ugla vredi ići na predavanja, jer iz skripti i prezentacija ne možete dobiti sve informacije, a i nedostaje važan faktor - slušanje. 

 

Aktivno slušanje znatno smanjuje vreme potrebno da se obradi tema, razume stručni tekst, komplikovano napisana knjiga ili zapamte detalji sa predavanja koji na prezentaciji nisu zabeleženi.

 

U 21. veku mogu se slušati i predavanja u audio i video formatu, dok usput nešto radite, i opet ćete se lakše informisati nego da morate samostalno da tražite i čitate bezbroj knjiga o temi predavanja. Prisustvom na predavanju, čak i onda kada delimično pratite, uradili ste trećinu posla. Zašto? Vaš mozak radi za vas i kad toga niste svesni.

 

Levi korteks se bavi klasičnim načinom učenja, kao što su reči, brojevi, analize i liste, logika i linearnost i drugim takozvanim akademskim aktivnostima. Oni koji lakše pamte ove podatke, u većoj meri koriste levu hemisferu, a toj grupi pripadaju mnogi naučnici. 

 

Desni korteks uglavnom nije neprestano aktivan, ali se aktivira kad je potreba imaginacija, prostorno celovito i trodimenzionalno poimanje, osećaj ritma i boje, sinteza,  Jasno je da dizajneri i umetnici više više koriste desnu moždanu hemisferu. 

 

Ukoliko se pitate koju vi stranu mozga više aktivirate, zapitajte se kako je izgledao prvi ispit ili prvo predavanje i koliko se sećate detalja. Da li preovlađuje slika bez teksta ili se sećate šta je ko rekao? Gde je ko sedeo? Šta vas je pitao profesor?

 

Međutim, stvorili smo sliku ali nedostaju pojedinačni detalji. Činjenice govore u prilog da se bolje pamti ono što se zapiše. Ljudski mozak može da zapamti odjednom mali broj informacija, u sekvencama i ako se ne ponove ili ne zabeleže i ne pročitaju, dolazi do zaboravljanja. Zapisivanjem ključnih reči, novih izraza i važnih godina ili imena stvorili ste sliku vašeg predavanja u glavi, a vašim prisustvom prikupili sve detalje i obojili je tonom i zapamtili detalje koji će vam olakšati usvajanje novog gradiva i pripremanje za ispit. Sam proces zapisivanja i organizovanja informacija pomaže da ih bolje zapamtite i razvrstate po moždanim "fiokama".

 

Na kraju, kod kuće dopunite beleške, čitanjem literature vezane za predavanje, odslušajte audio ili video zapis i gradivo je savladano. Za samoprocenu znanja, prođite pitanja i uverite se da se isplati pohađati predavanja, kojih ćete se sećati i dugo nakon završenog fakulteta.

 

 

Ukoliko vam treba savet ili oslonac da izađete na kraj sa vašim problemima pozovite Životnog trenera na 0906/400-098

Posaljite pitanje SMS-om: SLIFE(razmak)Vaše pitanje na broj 5511

Upoznajte nas na: www.my-lifecoach.com

Autor: Anita Rakita – Life Coach

Kopiraj link

Slični tekstovi

Stipendije Erasmus Mundus programa Evropske Unije
30.11.2010.
8 min

Stipendije Erasmus Mundus programa Evropske Unije

Obrazovanje
Brže i bolje pamtimo uz pisanje
30.10.2015.
3 min

Brže i bolje pamtimo uz pisanje

Obrazovanje
Šta je umrežavanje (NETWORKING)
29.04.2008.
3 min

Šta je umrežavanje (NETWORKING)

Obrazovanje