U pauzi od učenja

Da li uspevaš da se izboriš sa stresom?

22.05.2020.
3 min

Svaki student ima periode koji su posebno stresni i ispunjeni strepnjom i anksioznošću. Iako su ovo najčešće meseci ispitnih rokova, u suštini nema pravila i mnogo toga je individualno u zavisnosti od toga šta nam se dešava u životu van fakulteta. Najčešći simptomi stresa su: nedostatak energije, glavobolje, nesanica, ubrzano lupanje srca, promene apetita, problemi sa varenjem i smanjen libido.

Stres

Foto: NajStudent (AdobeStock)

Neki od saveta koji će ti pomoći da se izboriš sa stresom i da ga smanjiš su:

Meditiraj

Izaberi deo dana koji ti najviše odgovara i izdvoj 5-10 minuta za opuštanje. Ne samo da će ti ovo pomoći u smanjenju stresa, već ćeš i poboljšati svoje mentalno zdravlje i moći da vežbaš pažnju, fokus i samokontrolu. Ukoliko nemaš iskustva sa meditacijom, preuzmi neku od aplikacija (naša preporuka su Calm i Headspace). Pored ovoga, možeš i da isprobaš vežbe disanja sa aplikacijom Wim Hof Method. ☺

Treniraj, prošetaj

Kada prolazimo kroz stresne situacije, naše telo sadrži veoma visok nivo hormona adrenalina i kortizola, koji nas teraju u stanje napregnutosti i budnosti. Kada ti se čini da imaš previše obaveza i da ne možeš da izađeš da prošetaš ili istreniraš, upravo tada treba da odeš. Fizička aktivnost oslobađa endorfin koji stavlja naše telo u stanje opuštenosti i izaziva pozitivna osećanja koja nam mogu biti veoma značajna u pripremi ispita.

Izbegavaj kofein

Nema studenta koji u pripremi ispita i noći bez sna nije posegnuo za kafama i energetskim pićima. Potrudi se da, ukoliko ne možeš da ih izbaciš u potpunosti, barem smanjiš unos ovakvih pića jer ti ona samo povećavaju nivo stresa. Često je najbolje otići na spavanje i dozvoliti telu da se odmori i obnovi da bismo bili u stanju da se nosimo sa izazovima i produženim periodima stresa.

Stavi sve na papir

Pisanje može da bude veoma efektivan način da identifikujemo okidače stresa i da razumemo kako utiču na nas i na naše ponašanje. Ne možeš da rešiš problem koji nisi osvestio i upravo zato je bitno da zapišeš na papir kada prolaziš kroz periode stresa i anksioznosti – šta si radio kada si doživeo stresnu epizodu, sa kim si bio, kako si se osećao, zbog čega si se tako osećao, zašto su ta osećanja loša, kako u budućnosti možeš da izbegneš tu situaciju i sl. Ukoliko razviješ praksu samoanalize, brzo ćeš naučiti kako da se izboriš sa stresnim situacijama i razviješ mehanizme koji će ti pomoći da ih lakše prebrodiš.

Razgovaraj sa nekim

Ako imaš problem sa hroničnim stresom i rešenja poput treninga, meditacije i odmora ti ne pomažu, možda nije samo do fakulteta i ispita. Sasvim je u redu da se ne osećaš prijatno da razgovaraš o onome što ti zaokupljuje misli sa članovima porodice i prijateljima, ali nije u redu da to nosiš u sebi. Mentalno zdravlje bitno je koliko i fizičko. Kao što bi za bol u zubu ili slomljenu kost potražio pomoć lekara, nema sramote u tome da se obratiš nekom stručnom licu koje će ti pomoći da izađeš na kraj sa problemima koji te muče i sprečavaju te da živiš život punim plućima.

Konstantan stres smanjuje imunitet i čini nas podložnim infekcijama i oboljenjima, tako da ovo nije ni najmanje bezazlena pretnja. Upravo je zato bitno da odmah preduzmemo akcije kada primetimo da smo pod stresom i da pomognemo svom telu da se što pre oporavi.

Kopiraj link

Hristina Pajić

Hristina studira informacione sisteme na Fakultetu organizacionih nauka. Radi kao freelance Wordpress developer, a u slobodno vreme fotografiše i putuje.

Slični tekstovi

Bezgrešne komunikacije
04.05.2018.
7 min

Bezgrešne komunikacije

U pauzi od učenja
10 stvari koje možete naučiti za 10 minuta i koje će vam promeniti život
01.10.2015.
4 min

10 stvari koje možete naučiti za 10 minuta i koje će vam promeniti život

U pauzi od učenja
Sve je u govoru tela: 5 načina da povećate samopouzdanje
23.12.2015.
3 min

Sve je u govoru tela: 5 načina da povećate samopouzdanje

U pauzi od učenja